Danas i sutra na rasporedu su utakmice u svim nogometnim ligama u kojima sudjeluju gradske i momčadi s područja Đakovštine Među njima najzanimljiviji je današnji susret Croatia-Koprivnica, koji će početi u 17.30. Momčad Đakova gostovat će u Našicama.

U prvenstvu Prve županijske lige osječko-baranjske u Satnici Đakovačkoj igraju Mladost i Viljevo, u Jurjevcu Zrinski i Bilje, dok će Torpedo gostovati u Ivanovcu, a Kešinci u Dardi.

Utakmice u Drugoj županijskoj ligi Đakovo bit će odigrane u nedjelju. Sastaju se: Sloga - Šokadija, HOŠK - Polet, Ratar - Omladinac iz Josipovca Punitovačkog, Dinamo iz Trnave - Hajduk, Slavonija iz Budrovaca - Omladinac iz Selaca Đakovačkih, Velebit - Ovčara, Slavonija iz Punitovaca - Mladost i Radnički - Dinamo iz Tomašanaca. Također u nedjelju, bit će odigrane utakmice prvog kola u Trećoj nogometnoj ligi Đakovo. (il)

Rebalansom državnog proračuna Vlada će, između ostalog, osigurati i isplatu šteta od elementarnih nepogoda u iznosu od 300 milijuna, dok je poljoprivrednicima namijenjeno još dodatnih 400 milijuna kuna, čulo se nakon sastanka s koalicijskim partnerima, kojima je jučer na Markovu trgu prezentiran prijedlog rebalansa. Potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić (HSS) još je ranije izjavio kako bi ratari za štete od nepogoda po svakome hektaru pšenice trebali dobiti 600, a za uljanu repicu tisuću kuna. Međutim, to su iznosi znatno ispod limita koje je nedavno postavila Koordinacija seljačkih udruga pet slavonskih županija. Seljaci, naime, traže 1.500 kuna odštete po hektaru, uz isplatu punog iznosa od 2.250 kuna potpore za 2010. po prijavljenim hektarima. No, podaci o isplatama odšteta iz državnoga proračuna proteklih godina ne ulijevaju pretjerani optimizam. Izvješća Ministarstva financija otkrivaju kako su županije od 2000. do 2007. zbog ekstremnih vremenskih uvjeta prijavile štete u visini od 1,4 milijarde eura. Vlada je ljestvicu spustila na 1,1 milijardu, te ukupno isplatila svega 124 milijuna eura. (dg)

Branimira Glavaša, bivšeg saborskog zastupnika osuđenog za ratne zločine u Osijeku 1991., koji živi u Drinovcima, u Hercegovini, u saborskim će klupama uskoro zamijeniti Dinko Burić, kandidat iz IV. izborne jedinice, koji na prošlim parlamentarnim izborima nije izabran u Sabor. Dopis s najavom zamjene zastupnika, kakvu pruža Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor i saborski Poslovnik, predsjednik HDSSB-a  Vladimir Šišljagić poslao je danas predsjedniku Sabora Luki Bebiću. Iako je Glavaš izgubio imunitet i odnedavno status zastupnika, pa više ne prima zastupničku plaću, pripada mu unosna saborska mirovina od 11.000 kuna, jer ima tri uzastopna mandata i više od 15 godina staža. Mirovinu će moći primati od rujna 2011., kada navršava 55 godina života. Njegova se slika, što je apsurdno, i dalje nalazi istodobno među potjernicama MUP-a i na službenim internetskim stranicama Hrvatskoga sabora. (dg)

Počela je sezona cvjetanja ambrozije, čiji je pelud i najjači postojeći alergen. Od alergije na ambroziju pati, što je posebno zabrinjavajuće, svaki deseti stanovnik Hrvatske, a ovaj je korov štetan za zdravlje najrašireniji u istočnoj Slavoniji. U Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije doznaje se da visoka koncentracija peluda ambrozije u zraku unazad deset dana bilježi stalni dnevni porast, tako da sada iznosi i šest puta više od granice podnošljivosti, što je oko 200 zrnaca po prostornome metru. Vrhunac cvata očekuje se u prvome rujanskom tjednu, a kako ambrozija cvate i tri mjeseca, probleme će građanima stvarati do kraja rujna. Alergičare jedino mogu spasiti prve jesenske kiše, urane li. Idući bi im mjesec bio znatno podnošljivi negoli, primjerice, 2006., kada je zbog dugog ljeta u to vrijeme bila najgora sezona cvjetanja ambrozije, s više od 983 zrnaca peludnih zrnaca po prostornome metru. Na području grada Đakova zasad je poznato 30 lokacija s ambrozijom, a izdano je i isto toliko upozorenja vlasnicima i korisnicima zemljišta da uklone tu alergogenu biljku. U suprotnome slijede kazne. (dg)

Planinarsko društvo Đakovo priprema projekciju dokumentarnog filma s uspona na Matterhorn, alpski vrh na talijansko-švicarskoj granici, visok 4.478 metara. Đakovčani su se s povijesnoga pohoda vratili krajem srpnja, nakon tjedan dana provedenih u Alpama. Na jedan od najpoznatijih europskih vrhova, nakon sedam sati uspona po izuzetno zahtjevnom terenu, stigli su Mario Pinjuh i Ivan Zirdum. Njihovo je spuštanje, zbog konfiguracije terena, trajalo jednako dugo. Ekipu Planinarskoga društva činili su još Željko Sabljić i Darko Tosenberger. O tehničkoj zahtjevnosti uspona govori i podatak da je u pokušaju osvajanja Matterhorna, od prvoga uspona pa do 1995., smrtno stradalo 500-tinjak alpinista. Projekcija je filma u svečanoj dvorani DVD-a Đakovo u četvrtak u 20 sati, a ulaz je slobodan. (dg)

U utakmicama prvog kola Prve županijske nogometne lige osječko-baranjske, među momčadima iz Đakovštine, najveći podvig načinio je Zrinski iz Jurjevca, pobjedom u Črnkovcima 2:1 protiv domaće Mladosti. Na svome su travnjaku Kešinci sa 7:1 svladali Slavoniju iz Ivanovca, dok je Torpedo sa 4:2 pobijedio Vihora iz Jelisavca. Jedino je razočarala Mladost iz Satnice Đakovačke, koju je Radnički Mece ispratio s uvjerljivih 5:1.

Sudbina Državne ergele lipicanaca Đakovo bila je tema zatvorenog sastanka ministra poljoprivrede Petra Čobankovića i gradonačelnika Zorana Vinkovića, jutros održanog u Maloj vijećnici. Grad ostaje i dalje pri svojim, javnosti već poznatim prijedlozima, ponovio je Vinković, istaknuvši usto da dok traju razgovori, neće biti novih prosvjeda. Podsjetimo, Grad traži da obje ergele zadrže svoju pravnu osobnost, da ravnatelj Ergele u Đakovu bude ujedno i ravnatelj Hrvatskog centra za konjogojstvo, a njegov zamjenik ravnatelj Ergele u Lipiku, gdje bi bilo i sjedište te krovne institucije, te da sve tri ustanove vodi jedinstveno upravno vijeće. Dogovoreno je i kako će se ovoga tjedna o svemu razgovarati i s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor. (dg)

Počela je sezona cvjetanja ambrozije, čiji je pelud i najjači postojeći alergen. Od alergije na ambroziju pati, što je posebno zabrinjavajuće, svaki deseti stanovnik Hrvatske, a ovaj je korov štetan za zdravlje najrašireniji u istočnoj Slavoniji. U Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije kažu kako je najbitnija prevencija i informiranje o kretanjima peludnih alergena. Treba stoga pratiti izvještaje, kao i alergijske semafore i po tome organizirati svoju dnevnu aktivnost. Savjetuju i ostanak u zatvorenom prostoru za vrijeme cvjetanja biljke. Najviša je dnevna koncentracija alergena uglavnom od 12 do 18 sati, pa je poželjno u tome razdoblju izbjegavati odlazak u prirodu. Izlazak je najpreporučljiviji poslije kiše, a ako ste primorani boraviti na otvorenom prostoru, nakon povratka kući operite se i presvucite odjeću, kažu u Zavodu.