U mjestu Krndija obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Na groblju u mjestu Krndija u Općini Punitovci, kod spomenika žrtvama Logora Krndija, u utorak 23. kolovoza obilježen je Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Na obilježavanju su uz nekoliko župljana bili članovi đakovačkoga ogranka Njemačke zajednice Zemaljske udruge Podunavskih Švaba, članovi đakovačkoga krila Hrvatskoga obrednog zdruga Jazovka, kao i predstavnici Općine Punitovci koji su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća simbolično odali počast stradalim žrtvama.

Prigodne riječi uputili su predsjednik đakovačkog ogranka Villi Has, predsjednik Zdruga Pero Šola govoreći o teškim uvjetima života u logoru, o patnjama gladi, bolesti, smrti, a, urednik punitovačkog Glasila Đeram Mirko Knežević govorio je o sadašnjem trenutku Krndije. Potom je molitvu i homiliju održao vlč. Anto Pavlović, svećenik u miru iz Đakova.

„Naravno, ostala su sjećanja, gorka sjećanja i nemir kada se čovjek prisjeti kako je to bilo, kako su to ljudi prolazili, i nevini, i žene, i djeca. Vrlo je malo trebalo da netko nastrada. Očit je dokaz i ovo groblje. Mi potomci Podunavskih Švaba,, mještani ove Općine i svi oni koji su čuli za stradanja Krndije, ne smijemo nikad zaboraviti što se dogodilo. Trebamo istinu prenositi s koljena na koljeno. Za sve zločine u ovom logoru nikad nitko nije odgovarao, rečeno je.

Ovdje stojimo svjedočeči da pamtimo kroz sva desetljerća njihove žrtve, ne želeći da se ugasi svako sjećanje na njih, nego da vječno ostanu u sjećanju generacija koje su živjele, žive i koje će živjeti poslije njih, da ostane molitva za bezbrojne žrtve. S idealima slobode i vjere krvlju i životima branili su svetinje doma i vjere. Utkali su svoje žrtve u Isusov križ. Ne smijemo zaboraviti ni zanemariti njihove žrtve, ne smijemo zaboraviti ni plač ni ucviljenost tolikih kroz sva ova desetljeća koji nisu smjeli ni spomenuti njihova imena ili doći do mjesta njihovih počivališta, zapaliti svijeće, pomoliti se, rekao je u homiliji vlč. Pavlović.

Godine 1883. naselje Krndija osnivaju Podunavski Švabe, Donauschwaben, na poziv đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Do 1946. mjesto ima više od 3000 stanovnika, što ga je činilo jednim od najvećih naselja u Hrvatskoj. Sadržavalo je školu, salu, upravnu zgradu, jednu od prvih kinodvorana u Slavoniji te crkvu, koja je uz đakovačku katedralu jedan od najvećih sakralnih objekata u Đakovštini. Danas mjesto 40 stanovnika u 19 kućanstava. U logoru je u teškim uvjetima smještaja, od gladi, bolesti i napornoga rada umrlo najmanje 338 osoba. Procjenjuje se da je kroz logor Krndiju prošlo oko 3.500 do 4.000 logoraša i da ih je oko 500 do tisuću i pol ondje izgubilo život.

Za vrijeme Drugoga svjetskog rata i vladanja komunističkoga režima Krndija je pretvorena u logor, a stanovnici njemačke nacionalnosti gube svoju imovinu.

Info i foto: Mirko Knežević

Hits: 0

Podijeli

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

4 × two =

Vrijeme danas